Srbija se već umiješala u podjelu Titove imovine

 

Kršenje sporazuma 

 

No, informacija da proces otvaranja bankovnog depoa, koji 33 godine čuva tajnu 11 vreća u kojima su stvari koje je koristio Tito, vodi Nikolićev savjetnik, ujedno i visoki predstavnik Srbije u Zajedničkom komitetu za sukcesiju bivše imovine SFRJ, potvrda je da se Srbija kao država umiješala u podjelu Titove imovine. 

 

Tvrdi ovo za “Avaz” izvor dobro upućen u provedbu ili, kako kaže, “neprovedbu” Sporazuma o sukcesiji imovine bivše SFRJ, a koji je želio ostati anoniman. 

 

- Srbija se upustila u jedan proces za koji joj je bila potrebna saglasnost zemalja sukcesora imovine bivše SFRJ, na što se obavezala Sporazumom o sukcesiji. Ovakvo ponašanje implicira, u najmanju ruku, sumnjive aktivnosti koje se provode mimo ovog sporazuma – ističe naš sagovornik. 

 

Tvrdi i da u ovom momentu, kada se ne zna šta krije trezor u NBS-u, Srbiju treba podsjetiti da zemlje sukcesori jesu postigle dogovor da pokretna imovina bivše države ostaje u zemlji na čijem se teritoriju nalazi, ali da su dogovorom obuhvaćeni i izuzeci. 

 

Stav Hrvatske 

 

- Izuzetak se odnosi na pokretnu državnu imovinu od velikog značaja za kulturnu baštinu jedne od zemalja koja se bez odobrenja nalazi na teritoriju druge države. Upravo otvaranje depoa s Titovim stvarima može se odnositi na tu vrstu imovine i Srbija o tome mora voditi računa – napominje naš izvor, dodajući da bi otvaranju Titovog trezora trebao prethoditi sastanak Zajedničkog komiteta za sukcesiju. 

 

S druge strane, visoka zvaničnica Hrvatske zadužena za sukcesiju Andreja Metelko-Zgombić na “Avazov” upit hoće li se Hrvatska umiješati u raspodjelu one Titove imovine koja ne spada u privatnu, odgovara da je jasno da je rješavanje ovog kao i drugih pitanja raspodjele imovine bivše države riješeno ugovorom, odnosno Sporazumom o sukcesiji. 

 

- U skladu sa samim ugovorom, sva pitanja trebaju se rješavati na temelju konsenzusa pet država slijednica – Slovenije, Hrvatske, BiH, Makedonije i Srbije, a ugovorom je predviđeno da u nadležnost Zajedničkog stalnog odbora ulazi nadzor nad primjenom cijelog ugovora – kaže Metelko-Zgombić. 

 

Podsjećamo, pet bivših jugoslavenskih republika u Beču potpisalo je 29. juna 2001. godine Sporazum o sukcesiji imovine bivše SFRJ, ali do danas podjela nije okončana niti su riješena sva pitanja. 

 

Samo tri sastanka 

 

Andreja Metelko-Zgombić podsjeća da je Sporazumom o sukcesiji predviđeno osnivanje niza zajedničkih odbora za provedbu pojedinih aneksa. Međutim, do sada su osnovana samo dva. 

 

- Do sada su s radom započeli samo Odbor za diplomatsku i konzularnu imovinu i Odbor za financijsku aktivu i pasivu, a Zajednički stalni odbor održao je do sada samo tri sastanka. Posljednji je bio u Beogradu u rujnu 2009. godine, na kojem je usvojeno šest preporuka – kaže Metelko-Zgombić.

 

Dnevni avaz