Kremiranje posmrtnih ostataka umrlih još nije moguće obaviti u Bosni i Hercegovini, jer ne postoji nijedan krematorij, a kremiranje umrlih osoba iz BiH se uglavnom vrši u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji.
Iako je još 2008. godine bilo najavljeno da će do kraja te godine kremiranje biti moguće u Visokom u krematoriju pri Javnom komunalnom preduzeću “Gradska groblja” Visokom, do realizacije tog projekta nije došlo.
Zbog činjenice da u BiH nema krematorija, urne umrlih osoba donose iz inozemstva.
Od četiri svjetske monoteističke religije čiji pripadnici žive u BiH, samo Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje.
Muftija sarajevski Enes Ljevaković kazao je Feni da u islamu uopće nije dopušteno kremiranje jer kremiranoj osobi ne može biti klanjana dženaza.
– Islamska zajednica ima stav da postupak kremiranja nije u duhu islamske tradicije i suprotan je principima islama. Islam zagovara tradicionalni način kopanja osobe u uobičajena tradiconalna greblja i mezarja, bez kremiranja. To nije dopušteno u našoj vjeri i mi to ne podržavamo – istakao je Ljevaković.
Dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo kaže da je stav Pravoslavne crkve prema kremiranju takav “da je to nepoželjna praksa”.
– To je nepoželjna praksa iz prostog razloga zato što je tijelo vrlo bitno za pravoslavno doživljavanje svijeta čovjeka i Boga. Stav Pravoslavne crkve je da se ona načelno protivi kremiranju. U izuzetnim slučajevima, ukoliko postoje izvjesne okolnosti, može se dozvoliti opelo i čovjeku koji je kremiran pod uslovom da to nije bila njegova želja – navodi Đogo.
Savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice BiH Eli Tauber kaže da je “zabranjeno da se vrši kremacija Jevreja”.
-Tijelo čovjeka je Božiji proizvod, Bog ga je stvorio. Pošto je Bog stvorio čovjeka mi nemamo pravo da raspolažemo tim i da uništavamo Božiju sliku – pojašnjava Tauber u izjavi za Fenu.
S druge strane, generalni tajnik Biskupske konferencije BiH Ivo Tomašević podsjeća da u Zakoniku kanonskoga prava stoji da “Crkva usrdno preporučuje da se čuva pobožni običaj pokapanja tijela preminulih, ali ipak ne zabranjuje spaljivanje, osim ako je izabrano zbog razloga protivnih kršćanskom nauku“.
-Dakle, Crkva se ne protivi odluci onih koji žele kremirati svoje tijelo nakon smrti. Zato svećenici i u takvim slučajevima vode sprovodne obrede i govore o uskrsnuću mrtvih – dodao je Tomašević.
Kremiranje posmrtnih ostataka ljudi iz BiH vrši se pretežno u susjednoj Hrvatskoj.
– U krematoriju Gradska groblja Zagreb broj obavljenih usluga kremiranja umrlih, dopremljenih iz BiH, u 2015. godini bio je 35 kremiranja – potvrdio je Feni voditelj Službe nabave, prodaje i marketinga Gradska groblja Zagreb Davor Ožvald.
