Od svih država u regiji Balkana najveći broj nestalih osoba već godinama ima Bosna i Hercegovina. Nakon rata od 1992.-1995. godine u Bosni i Hercegovini prijavljeno je oko 32.000 nestalih osoba. Pronađeni su posmrtni ostaci 24.000 osoba, ali nisu svi identificirani. Do danas je identificirano oko 22.000 osoba, a traga se za još više od 8.000 osoba.
Od završetka rata prošlo je punih 20 godina, a porodice nestalih još uvijek tragaju za svojim bližnjim i ne gube nadu da će ih jednoga dana dostojanstveno ukopati. Međutim, proces traženja nestalih ulazi u vrlo tešku fazu. Kako vrijeme odmiče sve je teže doći do tačne i provjerene informacije o mjestima gdje bi mogli biti posmrtni ostaci nestalih. Broj i pouzdanost informacija imaju stalni trend pada i to, uz ostalo, govori da proces traženja ulazi u tešku fazu.
Potvrdila je to i Lejla Čengić, glasnogovornica Instituta za nestale BiH.
Traganje dugo dvije decenije
– Te osobe su nestale usljed ratnih dešavanja u vrlo teškim psihičkim i fizičkim uslovima, uglavnom se ne zna gdje su njihovi posmrtni ostaci. U mnogim slučajevima zna se da su te osobe ubijene, ali mi i do danas, 20 i više godina, tragamo za njihovim posmrtnim ostacima – istakla je Čengić.
Prema njenim riječima, od oko 32.000 prijavljenih nestalih osoba, pronađeni u posmrtni ostaci 24.000 osoba, ali nisu svi dosad identificirani i predati porodicama kako bi ih dostojanstveno sahranile.
“Dakle, imamo jedan broj posmrtnih ostataka koji su pronađeni, a nisu još uvijek identificirani. Oni se nalaze u 12 centara za obdukciju i identifikaciju širom BiH. Mi se nadamo da će u narednom periodu biti završen proces revizije i da će se veliki broj i ovih koji su pronađeni, odnosno ekshumirani, a nisu identificirani, biti identificirani”, istakla je Čengić.
Pitanje porodica, ali i cijele države
U BiH, naglašava, još uvijek se traga za oko 8.000 nestalih osoba, a Institut zasad nema informacija gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci.
– Kako vrijeme odmiče sve je teže doći do tačne i provjerene informacije. Odnosno, broj i pouzdanost informacija se jako smanjuje i činjenica je da mi ulazimo u jednu fazu kada je najteže doći do ovih informacija. Naime, kompletan proces traženja nestalih osoba ulazi u vrlo tešku fazu. Činjenica je također da pitanje nestalih osoba nije samo pitanje njihovih porodica nego i kompletne države, koja se mora kroz institucije aktivno uključiti u rješavanje ovog vrlo važnog humanitarnog pitanja – kazala je Čengić.
Iako je zemlja sa najvećim brojem prijavljenih nestalih osoba u regiji nakon rata vođenog od 1992. do 1995, Bosna i Hercegovina je uz pomoć određenih međunarodnih institucija uspjela veoma uspješno voditi proces traženja nestalih, piše Anadolu Agency (AA).
Svi nestali neće biti pronađeni
– Proces traženja nestalih osoba u BiH je od brojnih svjetskih relevantnih institucija ocijenjen kao fascinantan. Međutim, koliko god on bio brz i uspješan, on nikada neće biti dovoljno brz i uspješan za one koji još uvijek nisu pronašli posmrtne ostatke svojih najmilijih. Takvih je u našoj zemlji, nažalost, još jako puno. 8.000 nestalih je još uvijek veliki broj. Činjenica je također da sve nestale osobe neće biti pronađene – poručila je Čengić.
Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 osoba od čega je najveći broj, oko 30.000, nestalo u BiH.
